Međunarodni forum za mir i nenasilje

U Edicoop zadruga San Pedro Montes de Oca pokrenut je forum pod motom «VELIKO VRIJEME ČOVJEČNOSTI JE U NAŠIM RUKAMA»koji je okupio ljude i organizacije oko dolje navedenih tema.

Događaj su otvorili međunarodni marševi Svjetskog marša Pedro Arrojo, Sandro Ciani, Juan Gómez i Rafael de la Rubia koji su sinterirali svoju rutu kroz 16 zemalja, 54 grada i desetine aktivnosti u 57-dnevnoj turneji.

Istaknuli su se među središnjim temama časopisa Svjetski ožujak, problem nasilja nad ženama, ekonomska nejednakost i problemi s okolinom (zagađenje, nedostatak kvalitete vode i klimatske promjene).

Prvi latinoamerički ožujak predložen je i za 2021. godinu.

Jutro je završilo glazbenim skladbama pjevača pjesme Santi Montoya, koji je izgradio mir, a koji su natjecatelji vrlo proslavili.

Od neoliberalizma, do humanističke ekonomije

U ranim poslijepodnevnim satima održana je rasprava: «Od neoliberalizma, do humanističkog, podržavajućeg, inkluzivnog, kooperativnog i nenasilnog gospodarstva".

Bio je zadužen za Dulce Umanzor, Jose Rafael Quesada, Gustavo Fernández, Rafael López i Eva Carazo, sve iz Kostarike koji su dali kritički pogled na neoliberalni ekonomski model koji je Kostarika obratio, a da nije učinkovito odgovorio na sve sektore stanovništvo.

Izložene su mogućnosti razvoja, usprkos prevladavajućem ekonomskom nasilju, komunalnim oblicima organiziranja, uz podršku interdisciplinarnih mreža ili više formalnih zadruga, ali koji po svojoj naravi promiču raspodjelu bogatstva, a ne koncentraciju kapitala u manje ruke, kao i neformalnu, kreativnu i solidarnu ekonomiju koja je povijesno postojala u čovječanstvu.

Otvorili su prijedloge za napredovanje u svakom od ovih područja, kladeći se na produbljivanje i jačanje uloge koju Kostarika ima kao avangardnu zemlju u ljudskim pravima, uključivanju diskriminiranih sektora, solidarnosti, miru i obrazovnoj politici u regiji.

Prezentacije su napravljene s konkretnim primjerima napravljenim i pokrenutim u Kostariki, no svaki predstavljeni prijedlog mogao bi se savršeno primijeniti na bilo koje mjesto u Latinskoj Americi, pa se isporučuju u sklopu nagovora ovog Foruma i ovog 2. Svjetskog ožujka, želeći Dajte svoj doprinos u borbi protiv siromaštva, diskriminacije i isključenja ogromnih slojeva stanovništva u našoj regiji.

Rafael Lopez

Osvrnuo se na to pitanje iz iskustava tablica socijalnog dijaloga u zajednici kao graditelja lokalnog razvoja, prema kulturi mira i aktivnog nenasilja.

Prvo analiziranje trenutne krize komunalnog pokreta i mogućih uzroka slabog sudjelovanja građana, posebno novih generacija.

Zatim je predložio viziju i metodologiju rada u zajednici, kroz tablice dijaloga, u kojima je artikulirano, horizontalno i solidarno sudjelovanje susjeda, čelnika zajednice, službenika institucija, tvrtki, uprave lokalnog sveučilišta, kao i civilnih organizacija i Vjerski prema stvarnim iskustvima koje je zabilježio UNED.

Zaključuje pozivanjem na jačanje djelovanja zajednice kroz metodološki pristup društvenih mreža, predložen dijaloškim tablicama, nastojeći izgraditi ciljeve i zajedničke aktivnosti, vođene akcijom-promišljanjem-djelovanjem. Aktivno utjecati na zajednički lokalni razvoj.

Gustavo Fernandez

On nam daje svoju prezentaciju «Model suradnje za stvaranje kulture mira”.

Ukazujući kako je model suradnje inspiriran humanističkim principima i vrijednostima, budući da je to oblik demokratske organizacije koja promiče socijalni mir i zajednički rad, tvoreći neprofitnu tvrtku, gdje se bogatstvo mora raspoređivati među suradnike, a ne koncentrirani kao u kapitalističkom modelu.

Objasnio je kako su u gospodarstvu trenutno jasno identificirana dva sektora, javni i privatni sektor.

Međutim, postoji treći sektor koji čine udruge, ovaj se sektor, zajedno s ostala dva spomenuta, može povezati kako bi se stvorila ekonomija socijalne solidarnosti u kojoj su smještene zadruge koje imaju asocijativnu bazu.

U Kostariki zadruge ostvaruju gospodarski razvoj i socijalnu mobilizaciju, a ima oko 900 zadruga i 887000 članova, što je veliki doprinos socijalnom miru.

Slatki Umanzor

Izlaganjem: Nenasilje kao oruđe za postizanje jednakih mogućnosti za žene u kooperativizmu”, Proširuje i jača važnost koorativizma u Kostariki kao drugačijeg načina poslovanja.

Međutim, prema Umanzoru, žene su izložene diskriminaciji u kooperativnom pokretu.

Dakle, ključno je dati puno učešće ženama u članstvu i upravljanju zadružnim strukturama u postotku od najmanje 50%.

Kao što je naznačeno, rukovodeće položaje u domeni zadruge muškarci zauzimaju u 77%.

2011. godine nacionalni odbor za jednakost spolova u suradnji s predstavio je prijedlog zakona kojim se regulira takvo sudjelovanje, međutim nije odobren.

Novi je zakon koji će se sazvati vrlo brzo, potrebno je pretpostaviti u zakonu o suradnji, niz međunarodnih pravnih mandata koje je naša država stekla kako bi se izbjegle sve vrste diskriminacije žena, tako da žene kooperativne nagovaraju sve građane koji će provoditi konkretne planove jednakosti zaključila je gđa. Dulce Umanzor.

Eva Carazo

Nastavljajući razgovor, on nas izlaže o ekonomiji socijalne solidarnosti, kao o kulturnoj praksi ljudskog bića koja je povijesno postojala i koja ljude, njihov rad i zajedničko blagostanje postavlja u središte, a ne kao u neoliberalizmu koji se usredotočuje na individualna, sebična i kumulativna kapitalna korist.

Također ističe da neoliberalizam proizvodi nekoliko vrsta nasilja stvarajući isključenje sektora, primjerice žena koje imaju spolno nasilje.

Drugi je nasilje u okolišu zbog neselektivnog iskorištavanja prirodnih resursa, primjerice utjecaja na okoliš, korištenjem agrokemikalija koje se događaju u proizvodnji ananasa u Kostariki.

Kao i kulturno nasilje, normaliziranje nesputanih praksi potrošnje i individualizam, nametanje uloga i stvaranje nejednakosti prema ženama u postupanju i procjeni njihovog rada u odnosu na muškarce.

Postoje kolektivne, kreativne, solidarne alternative, a neke nisu zakonski registrirane, mnoge su neformalne, ali su artikulirane s horizontalnim oblicima organizacije, gdje se sav rad prepoznaje i potrebe zadovoljavaju na održiv način s okolinom te s vrijednostima, načelima i praksama koje daju alternative razvoj u zemlji i to bi trebalo ojačati putem tečajeva solidarne ekonomije usmjerenih na seljačke sektore, ekologe, žene itd.

Pored toga, sastanci, sajmovi, stvaranje platformi za alternativna gospodarstva i promicanje solidarnosti pri konzumaciji, zaključuje Carazo.

José Rafael Quesada, završava razgovor

Dilemom lokalne samouprave, ona otkriva probleme s kojima se suočava lokalna uprava zbog stvaranja ekonomije na određenom teritoriju.

S jedne strane, postoji svjetska banka sa svojim politikama za obeshrabrivanje malih poduzeća koje ga tlače, jačanje i održavanje koncentracije u manje rukama velikog kapitala.

S druge strane, nalazimo nacionalni produktivni kontekst i kontekst institucionalne krize, birokracije i vladine politike koji smanjuju raspoložive resurse.

Nailazimo i na stvaranje siromaštva u sustavu u kojem se povećava nezaposlenost i u kojem tehnologija nije na usluzi ljudskim bićima.

Zato se, kako nam kaže don José, mora dati humanistički pristup ekonomiji, gdje je ljudsko biće središnja vrijednost i rad uzima u obzir socijalne, ekonomske i ekološke aspekte na uravnotežen način, tako da zaista imamo razvoj održiva.

Također dijeli iskustva iz mikroekonomije koja su dala konkretna rješenja putem istraživanja, inovacija i razvoja ideja za stvaranje novih poduzeća, poput pčelarske industrije, industrije Chumico, industrije Pithaya, između ostalih.

Konačno, ostavlja nam drugo moguće rješenje kao kontra neoliberalnog modela, a to je Univerzalni osnovni dohodak, koji je periodični dohodak koji država isplaćuje svakom građaninu koji pripada toj zajednici kao pravo državljanstva, bez ikakvih uvjeta.

Prijedlozi za izgradnju mira i društvenog napretka

Forum je nastavio Razgovor: „Prijedlozi za izgradnju mira i društvenog napretka u Latinskoj Americi. Potrebno UN-ovo odzvanje. Uloga OAS-a i vojske u ovom XNUMX. stoljeću".

U ovoj tabeli imamo sudjelovanje gospoda Trino Barrantes Araya (Kostarika), Francisco Cordero Gené (Kostarika), Rafael de la Rubia (Španjolska) i Juan Gómez (Čile).

Trill Barrantes

On nam otkriva kako je OAS od svog osnutka postao branitelj geopolitičkih, strateških i vojnih interesa Sjedinjenih Država, no bilo bi potrebno prilagoditi njezine ciljeve tako da ona zaista bude međunarodna organizacija u korist mira, nenasilja i demokracije i funkcioniraju kao prepreka despotskoj, tiranskoj ili fašističkoj vladi.

Ali ta težnja nije daleko od ispunjenja, budući da OAS-u povijesno nije nedostajala politička volja u donošenju odluka, a njezina je uloga bila uvjetovana logikom neoliberalnog tržišta i služenjem vojnih interesa Sjedinjenih Država. ,

To se pokazalo u više sukoba u kojima je OAS šutjela, u očitoj suradnji sa zemljom Sjevera, rekao je Barrantes.

Kasnije navodi nekoliko primjera kako bi ilustrirao ono što je ranije rečeno, od upada plaćenika na Kubu 1961. godine, okupacije američke vojske protiv Dominikanske Republike 1965. godine, kako bi se ušutkivala politika interveniranja grupe LIMA i Na brutalnu represiju protiv nenaoružanih civila u Ekvadoru i Čileu, sve to dugotrajno neaktivnost i nijema tjera nas na razmišljanje može li OAS biti objektivan i nepristran arbitar u reviziji izbora u Boliviji 20. listopada? Činjenice su pokazale da je prije i nakon puča protiv Evo Moralesa OAS bio na strani zavjera za puč, zaključuje don Trino.

Francisco Lamb Gené

Izlaganjem „Suprotnosti trgovini drogama i prijedlog za postizanje mira u ratu s drogom“Analizira kako obavještajne službe SAD-a koriste prednost ovisnosti o drogama, širenje ilegalnog tržišta i kontrolu političkog aparata za legitimiranje svoje oružane prisutnosti u kostaričkim tlima i morima.

Preokrenuvši proces demilitarizacije u Kostariki, s izgovorom za održavanje rata koji je, kako nam je rečeno, zaštićen svjetskim izvješćem o drogama za 2018. godinu, prije godina smo gubili, jer tržišta psihoaktivnih supstanci nastavljaju rasti, iako se nikad nije trošilo toliko kao danas na oružje, obuku i specijalizirane snage sigurnosti.

Ne spominjući sporazum koji Kostarika ima sa Sjedinjenim Državama o „Zajedničkom patroliranju“ gdje je ulazak trupa i brodova obalne straže dozvoljen, podređujući našim policijskim akcijama i podrivajući naš suverenitet, rekao je Janjec.

Konačno, donosi prijedlog za 2. svjetski ožujak, tako da pitanja politike zabrane i „rata drogama“ budu uključena u dnevni red ove hvale vrijedne međunarodne inicijative, čime će u svom izlaganju donijeti nekoliko točaka analize među ostalim programima prevencije i liječenja ovisnika, kao i kontrolirano legaliziranje droga prije zabrane i represije potrošača.

Juan Gómez

Ispričao nam je o militarizmu, naoružanju i okolišu.

Vojna industrija stvara velike emisije stakleničkih plinova, a njezina proizvodnja visoko zagađuje utječući na okoliš, tla i vode.

Uz to, ratovi devastiraju floru i faunu borbenog fronta, ostavljajući zemlju neupotrebljivom desetljećima, a da ne spominjemo eksplozivni otpad koji ostavljaju kao mine i bombe, rekao je Gomez. S druge strane, ratovi, osim što stvaraju nestabilnost u regiji iz koje potječu, generiraju velike migracije i potiču međunarodne napetosti.

Dakle, prema viziji izlagača, Budućnost armija trebala bi biti institucija u skladu s okolišem, surađivati u sprečavanju štete uzrokovane katastrofama, planirajući akcije s građanima, izvodeći spasilačke akcije i integrirajući zajedničke regionalne akcije. U tom bi smislu vojska trebala imati obuku za službu svom narodu, zaključio je Gomez.

Rafael de la Rubia

U vezi s vojskama, istaknuo je novo stajalište, koje je dio prijedloga 2. svjetskog ožujka, pozivajući se na razgovor koji je vodio s visokim NATO-ovim generalom, koji je surađivao u aktivnostima World Wars, bez rata. onaj koji je govorio da će funkcija vojske biti sprečavanje rata da postoji, stvaranje uvjeta da se pojava rata ne bi dogodila, to bi bila nova paradigma vojske.

Također nam je govorio o nepovezanosti u slučaju Europe, koja je Europska unija, desetljećima, a ipak održava 27 vojski koje bi se trebale međusobno braniti.

To danas nema smisla. Istaknuo je prijedlog odboja Ujedinjenih naroda koji predlaže dva nova vijeća sigurnosti: socijalno (koje uklanja glad i osnovne životne uvjete u svijetu) i drugo okolišno (koje nadzire napade na prirodu i bdije nad svijetom mjerama).

Forum se nastavio još jedan dan

Forum je nastavljen još jedan dan, 28. studenog.

Budući da je ovaj dan, jedan od prijedloga ovog 2. svjetskog ožujka otvorit će prostore za širenje pitanja nenasilja u svim njegovim pojavnim oblicima, kako novim generacijama, poput obrazovnih centara, sveučilišta i zajednice općenito. Kao i za poticanje vidljivosti pozitivnih akcija koje se iz dana u dan izvode u našim društvima.

Tako smo započeli s Radionicom koja je otvorena za javnost "Nova duhovnost i nenasilje", autora Saula Asejoa (Čile), Fernanda Ayala (Meksiko) i Lorena Delgado (Kostarika).

Pristupom Zajednice Silosne poruke koji podržava 2. svjetski ožujak, daje se težnja za izgradnjom nenasilnog prostora temeljenog na načelima valjanog djelovanja i duhovnosti.

Nakon toga, radionica za učitelje, koja je bila u svom maksimalnom kapacitetu, "Humanizirajuće obrazovanje" s metodologijom humanističke pedagoške struje, započela je na temu brige o sebi, toliko potrebnu u današnje raspadanje i otuđenje, koja nas udaljava. toliko puta naše unutarnje koherentnosti u razmišljanju, osjećaju i djelovanju. Rečenu radionicu održala je Emilia Sibaja iz Kostarike.

Kasnije nastavljamo s diskusijom "U posjetu pozitivnim akcijama" Mercedesa Hidalga i Pabla Murilla iz Vijeća mlade osobe, Rafaela Marína iz Građanskog centra za mir Heredije i Juana Carlosa Chavarria iz Zaklade Transformacija u nasilnim vremenima ,

Rafael Marin

Izlaže nas o programu Građanski centri za mir, prirodi programa i akterima koji su u njemu uključeni.

Kao i korištena metodologija; sudjelovanje međuinstitucionalnog rada na provođenju umjetnosti, sporta i rekreacije kao alternative prevenciji nasilja.

I na kraju, on rezimira pozitivna iskustva tijekom obavljenog posla.

Mercedes Hidalgo i Pablo Murillo

Predstavljamo iskustva iz provedbe programa kroz Vijeće mlade osobe, u dvije različite zajednice, Santa Cruz de Guanacaste i Heredia, kroz promicanje kulture mira.

Rad je osmišljen uzimajući u obzir posebne potrebe svake zajednice i razvijaju se programi usredotočeni na mlade populacije sa socijalnim rizikom, kojima se želi promovirati njihovo sudjelovanje u potrazi za mogućnostima za poboljšanje i jačanje njihove kvalitete života.

Juan Carlos Chavarria

Iz Zaklade koja predsjeda i stvara veze s volonterima iz različitih grana uspjeli smo dati prijedlog mnogim ljudima koji su iz različitih razloga lišeni slobode, te mladima iz zajednica visokog društvenog rizika, kao što je Carpio, tako da Kroz umjetnost kao alat za društvene promjene moguće je spasiti i transformirati djecu, mlade i djecu lišenu slobodu iz teškog okruženja koje ih korumpira i vodi u nasilje.

Konačno, Forum se zaključuje s dva glavna predavanja, koja su održali stručnjaci, svaki od njih o dvije teme od presudne važnosti za ciljeve ovog 2. Svjetskog ožujka:

Dr. Carlos Umaña, predstavnik ICAN-a

"Ugovor o zabrani nuklearnog oružja i mogućnost trenutne planetarne katastrofe."

Dr. Carlos Umaña, predstavnik ICAN-a, Nobelove nagrade za mir 2017.

Imao je vrlo prosvjetljujući govor prepun podataka i zapisa o posljedicama upotrebe i proizvodnje nuklearnog oružja.

"U svijetu se godišnje potroši 116.000.000.000 dolara na nuklearno oružje, ovaj proračun je sličan onom koji zahtijevaju SDG-ovi za pružanje javnog obrazovanja, zdravstva i osnovne hrane cjelokupnoj planetarnoj populaciji", rekao je Umaña.

Nadalje, izdvajamo niz akcija koje možemo provoditi kao civilno društvo u borbi protiv nuklearnog oružja (AN).

Na primjer, ne ulažite u banke koje financiraju nuklearne bombe. Zatražite od svoje lokalne vlasti da odgovorno ulaže javna sredstva, izvan financijskih institucija koje se odnose na NA

S druge strane, ciljevi AN-a su gradovi i oni mogu vršiti pritisak na središnje vlade da podrže sporazum o zabrani nuklearnog oružja (TPAN).

Moramo se uključiti, promjene ovise o nama, moramo zamisliti mogući svijet bez nuklearnog oružja, zaključio je dr. Umaña.

"Nasilje u okolišu i nova kultura vode", dr. Pedro Arrojo

I za kraj s procvatom:

"Nasilje u okolišu i nova kultura vode", dr. Pedro Arrojo, zamjenik u Španjolskoj za Podemos, sveučilišni profesor i Goldmanovu nagradu za okoliš u kategoriji Europa

Dr. Arrojo, dao je elokventnu klasu objašnjavajući najprije kako je zagađenje stvarni ključni problem globalne vodene krize.

"Rečeno je da 1000 milijuna ljudi nema pristup zajamčenoj pitkoj vodi i kao posljedica toga procjenjuje se da je zbog ovog uzroka 10,000 smrtnih slučajeva dnevno." Glavne uzroke ove kontaminacije vode možemo identificirati upotrebom agrokemikalija, agrokemikalija i djelovanjem teških metala, istaknuo je Don Pedro.

Međutim, sve zemlje mogu oporaviti zdravlje ekosustava, a ako to ne učine, prioritetni je problem.

Pitanje vode previše je složeno da bi ga se moglo povjeriti tržištu

Pitanje vode je previše složeno u svojoj funkcionalnoj množini da bi je povjerilo tržištu.

Zato je dr. Arrojo prije nekoliko godina predložio, kako je naveo, etičku kategorizaciju vode; a to je sljedeće:

Vodni život: Vitalan i slobodan kao ljudsko pravo.

Vodno državljanstvo: Voda kod kuće s pravima i dužnostima građana. Kao javni servis.

Ekonomija vode: ona koja je potrebna u tvornici za proizvodnju ili navodnjavanje poljoprivrede. Zahtijeva diferenciranu stopu.

Vodeni zločin: Voda koja se koristi za aktivnosti koje su nelegitimne i moraju biti ilegalne (npr., Kopanje otvorenih jama).

Važnost vode nije u njenoj fizičkoj nematerijalnosti, već u čemu se koristi, zaključuje don Pedro.

Zaključujemo Forum

S velikim zadovoljstvom smo zaključili ovaj ambiciozni Forum koji je želio pokriti središnje teme 2. svjetskog ožujka, koji namjeravaju surađivati u pokretanju i jačanju inicijativa i odnosa između organizacija i institucija na poljima razvoja kulture mira i nenasilja.

Nadamo se da ćemo vaše zaključke i rezolucije iskoristiti do 2. svjetskog ožujka i usmjeriti na veće instance, s konkretnim prijedlozima za potrebne promjene u smjeru onog Velikog zaokreta kojeg svi želimo za čovječanstvo i do kojeg možemo doći samo zajedničkim radom. Došlo je vrijeme da ga uzmemo u svoje ruke.