Pismo za svijet bez nasilja

“Povelja za svijet bez nasilja” rezultat je višegodišnjeg rada pojedinaca i organizacija koje su dobile Nobelovu nagradu za mir. Prvi nacrt predstavljen je na Sedmom summitu nobelovaca 2006., a konačna verzija odobrena je na Osmom summitu u prosincu 2007. u Rimu. Stajališta i prijedlozi vrlo su slični onima koje vidimo ovdje u ožujku.

11 u studenom 2009-a, tijekom Desetog svjetskog summita održanog u Berlinu, pobjednici Nobelova nagrada za mir predložili su Poveljama svijet bez nasilja nasilnicima promotora Svjetski marš za mir i nenasilje Oni će djelovati kao izaslanici dokumenta kao dio njihovih nastojanja da povećaju globalnu svijest o nasilju. Šilo, osnivač univerzalističkog humanizma i inspiracija za Svjetski ožujak, govorio je o Značenje mira i nenasilja u to vrijeme.

Pismo za svijet bez nasilja

Nasilje je predvidljiva bolest

Nijedna država ili pojedinac ne može biti siguran u nesigurnom svijetu. Vrijednosti nenasilja prestale su biti alternativa da bi postale potreba, kako u namjerama, tako iu mislima i postupcima. Te se vrijednosti izražavaju u njihovoj primjeni na odnose između država, skupina i pojedinaca. Uvjereni smo da će se poštivanjem načela nenasilja uvesti civiliziraniji i mirniji svjetski poredak, u kojem će se moći ostvariti pravednija i učinkovitija vlada, poštujući ljudsko dostojanstvo i svetost samog života.

Naše su kulture, naše priče i naši pojedinačni životi međusobno povezani, a naše akcije su međusobno ovisne. Danas, kao nikada prije, vjerujemo da se suočavamo s istinom: naša je zajednička sudbina. Ta će sudbina biti određena našim namjerama, našim odlukama i današnjim postupcima.

Čvrsto vjerujemo da je stvaranje kulture mira i nenasilja plemenit i nužan cilj, čak i ako je to dug i težak proces. Potvrđivanje načela navedenih u ovoj Povelji je korak od vitalnog značaja za jamčenje opstanka i razvoja čovječanstva i postizanje svijeta bez nasilja. Mi, ljudi i organizacije nagrađeni Nobelovom nagradom za mir,

Potvrđujući naše opredjeljenje za Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

zabrinut potrebu da se stane na kraj širenju nasilja na svim razinama društva i, prije svega, prijetnjama koje globalno ugrožavaju samo postojanje čovječanstva;

Potvrđujući da je sloboda mišljenja i izražavanja korijen demokracije i kreativnosti;

Prepoznavanje da se nasilje manifestira u mnogim oblicima, kao što su oružani sukob, vojna okupacija, siromaštvo, ekonomsko iskorištavanje, uništavanje okoliša, korupcija i predrasude na temelju rase, religije, spola ili seksualne orijentacije;

popravak da glorifikacija nasilja, izražena kroz trgovinu zabavom, može doprinijeti prihvaćanju nasilja kao normalnog i dopuštenog stanja;

uvjeren da su oni koji su najviše pogođeni nasiljem najslabiji i najranjiviji;

Uzimajući u obzir da mir nije samo odsustvo nasilja, nego i prisutnost pravde i blagostanje ljudi;

s obzirom na da je neadekvatno priznavanje etničke, kulturne i vjerske različitosti od strane država u korijenu velikog dijela nasilja koje postoji u svijetu;

Prepoznavanje hitnost razvoja alternativnog pristupa kolektivnoj sigurnosti temeljenog na sustavu u kojem nijedna zemlja ili grupa zemalja ne bi trebala imati nuklearno oružje radi vlastite sigurnosti;

svjestan da svijet treba učinkovite globalne mehanizme i nenasilne prakse sprečavanja i rješavanja sukoba, te da su oni najuspješniji kada se usvoje u najranijoj mogućoj fazi;

potvrđujući da oni s obdarenjima moći imaju najveću odgovornost da stanu na kraj nasilju, gdje god se to manifestira, i da ga spriječi kad god je to moguće;

uvjeren da načela nenasilja moraju pobijediti na svim razinama društva, kao iu odnosima između država i pojedinaca;

Pozivamo međunarodnu zajednicu da podupre razvoj sljedećih načela:

1. U međuzavisnom svijetu, prevencija i prestanak oružanih sukoba između država i unutar država zahtijevaju zajedničko djelovanje međunarodne zajednice. Najbolji način da se osigura sigurnost pojedinih država je unaprijediti globalnu ljudsku sigurnost. To zahtijeva jačanje kapaciteta za provedbu sustava UN-a i regionalnih organizacija za suradnju.
2. Da bi postigli svijet bez nasilja, države moraju uvijek poštivati ​​vladavinu prava i poštivati ​​svoje pravne sporazume.
3. Neophodno je nastaviti bez daljnjeg odgađanja prema dokazivom uklanjanju nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje. Države koje imaju takvo oružje moraju poduzeti konkretne korake prema razoružanju i usvojiti obrambeni sustav koji se ne temelji na nuklearnom zastrašivanju. Istodobno, države moraju nastojati učvrstiti režim nuklearnog neširenja, također pojačati multilateralne provjere, zaštititi nuklearni materijal i provesti razoružanje.
4. Kako bi se smanjilo nasilje u društvu, proizvodnja i prodaja malog i lakog oružja moraju se smanjiti i strogo kontrolirati na međunarodnoj, državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Osim toga, mora postojati potpuna i univerzalna primjena međunarodnih sporazuma o razoružanju, kao što je 1997 Ugovor o zabrani mina, i podrška novim naporima usmjerenim na uklanjanje utjecaja neselektivnog oružja i aktiviranje žrtve, kao što je kazetno streljivo.
5. Terorizam se nikada ne može opravdati, jer nasilje proizvodi nasilje i zato što se nikakav teroristički čin protiv civilnog stanovništva ni u jednoj zemlji ne može počiniti u ime bilo kojeg razloga. Međutim, borba protiv terorizma ne može opravdati kršenje ljudskih prava, međunarodnog humanitarnog prava, normi civilnog društva i demokracije.
6. Ukidanje obiteljskog i obiteljskog nasilja zahtijeva bezuvjetno poštivanje jednakosti, slobode, dostojanstva i prava žena, muškaraca i djece od strane svih pojedinaca i institucija države, vjere i Civilno društvo. Takva skrbništva moraju biti ugrađena u lokalne i međunarodne zakone i konvencije.
7. Svaki pojedinac i država dijele odgovornost za sprječavanje nasilja nad djecom i mladima, koji predstavljaju našu zajedničku budućnost i našu najdragocjenije bogatstvo, te promiču mogućnosti obrazovanja, pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osobnoj sigurnosti, socijalnoj zaštiti i poticajno okruženje koje jača nenasilje kao način života. Obrazovanje u miru, koje potiče nenasilje i naglašavanje suosjećanja kao urođene kvalitete ljudskog bića, mora biti bitan dio obrazovnih programa na svim razinama.
8. Sprečavanje sukoba koji proizlaze iz iscrpljivanja prirodnih resursa i, posebno, izvora vode i energije, zahtijeva od država da razvijaju aktivnu ulogu i uspostavljaju pravne sustave i modele posvećene zaštiti okoliša i da potiču ograničavanje njezinu potrošnju na temelju dostupnosti resursa i stvarnih ljudskih potreba
9. Pozivamo UN i njegove države članice da promiču smisleno priznavanje etničke, kulturne i vjerske različitosti. Zlatno pravilo nenasilnog svijeta je: "Tretirajte druge kao što biste željeli biti tretirani."
10. Glavni politički instrumenti potrebni za stvaranje nenasilnog svijeta su učinkovite demokratske institucije i dijalog utemeljen na dostojanstvu, znanju i predanosti, koji se provode u odnosu na ravnotežu između stranaka, i, gdje je prikladno, također imajući na umu aspekte ljudskog društva u cjelini i prirodnog okruženja u kojem živi.
11. Sve države, institucije i pojedinci moraju podupirati napore u prevladavanju nejednakosti u raspodjeli ekonomskih resursa i rješavanju velikih nejednakosti koje stvaraju plodno tlo za nasilje. Razlike u životnim uvjetima neizbježno dovode do nedostatka mogućnosti i, u mnogim slučajevima, do gubitka nade.
12. Civilno društvo, uključujući branitelje ljudskih prava, pacifiste i aktiviste za zaštitu okoliša, mora biti prepoznato i zaštićeno kao ključno za izgradnju nenasilnog svijeta, baš kao što sve vlade moraju služiti svojim građanima, a ne inače. Moraju se stvoriti uvjeti kako bi se omogućilo i potaknulo sudjelovanje civilnog društva, posebno žena, u političkim procesima na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.
13. Primjenjujući načela ove Povelje obraćamo se svima nama tako da zajednički radimo na pravednom i ubojitom svijetu, u kojem svi imaju pravo ne biti ubijeni, a ujedno i dužnost da ne ubijaju nikome

Potpisi Povelje za svijet bez nasilja

u ispraviti sve oblike nasilja, potičemo znanstvena istraživanja u području ljudske interakcije i dijaloga, te pozivamo akademske, znanstvene i vjerske zajednice da nam pomognu u tranziciji prema nenasilnom i ne-ubojitom društvu. Potpišite Povelju o svijetu bez nasilja

Nobelove nagrade

• Mairead Corrigan Maguire
• Njegova Svetost Dalaj Lama
• Mihail Gorbačov
• Lech Walesa
• Frederik Willem De Klerk
• Nadbiskup Desmond Mpilo Tutu
• Jody Williams
• Shirin Ebadi
• Mohamed ElBaradei
• John Hume
• Carlos Filipe Ximenes Belo
• Betty Williams
• Muhammad Yanus
• Wangari Maathai
• Međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata
• Crveni križ
• Međunarodna agencija za atomsku energiju
• Američki odbor za prijateljstvo
• Međunarodni ured za mir

Pristalice Povelje:

institucije:

• Baskijska vlada
• Općina Cagliari, Italija
• Provincija Cagliari, Italija
• Općina Villa Verde (OR), Italija
• Općina Grosseto, Italija
• Općina Lesignano de 'Bagni (PR), Italija
• Općina Bagno a Ripoli (FI), Italija
• Općina Castel Bolognese (RA), Italija
• Općina Cava Manara (PV), Italija
• Općina Faenza (RA), Italija

organizacija:

• Mirovni ljudi, Belfast, Sjeverna Irska
• Udruga Memorija Collettiva, Udruga
• Hokotehi Moriori Trust, Novi Zeland
• Svijet bez ratova i bez nasilja
• Svjetski centar za humanističke studije (CMEH)
• Zajednica (za ljudski razvoj), Svjetska federacija
• Konvergencija kultura, Svjetska federacija
• Međunarodna federacija humanističkih stranaka
• Udruženje «Cádiz za nenasilje», Španjolska
• Međunarodna fondacija Žene za promjene (Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija, Izrael, Kamerun, Nigerija)
• Institut za mir i sekularne studije, Pakistan
• Association Assocodecha, Mozambik
• Zaklada Awaz, Centar za razvojne usluge, Pakistan
• Eurafrica, Multikulturalno udruženje, Francuska
• Mirovne igre UISP, Italija
• Moebius klub, Argentina
• Centro per lo sviluppo kreativa „Danilo Dolci“, Italija
• Centro Studi ed Europska inicijativa, Italija
• Global Security Institute, SAD
• Gruppo Hitna Alto Casertano, Italija
• Društvo bolivijskog origamija, Bolivija
• Il sentiero del Dharma, Italija
• Gocce di fraternità, Italija
• Zaklada Aguaclara, Venezuela
• Associazione Lodisolidale, Italija
• Obrazovanje o ljudskim pravima i kolektivni aktivan preventivni sukob, Španjolska
• ETOILE.COM (Agence Rwandaise d'Edition, de Recherche, de Presse et de Communication), Ruanda
• Omladinska organizacija za ljudska prava, Italija
• Athenaeum Petare, Venezuela
• Etičko udruženje CÉGEP-a iz Sherbrookea, Quebec, Kanada
• Savez privatnih ustanova za brigu o djeci, mladima i obitelji (FIPAN), Venezuela
• Proširenje centra Communautaire Jeunesse Unie de Parc, Québec, Kanada
• Liječnici za globalni opstanak, Kanada
• UMOVE (Ujedinjene majke koje se protive nasilju svugdje), Kanada
• Raging Grannies, Kanada
• Veterani protiv nuklearnog oružja, Kanada
• Transformativni centar za učenje, Sveučilište u Torontu, Kanada
• Promicatelji mira i nenasilja, Španjolska
• ACLI (Associazioni Cristiane Lavoratori Italiani), Italija
• Legautonomie Veneto, Italija
• Istituto Buddista Italiano Soka Gakkai, Italija
• UISP Lega Nazionale Attività Subacquee, Italija
• Commissione Giustizia e Pace di CGP-CIMI, Italija

uglednika:

• G. Walter Veltroni, bivši gradonačelnik Rima, Italija
• G. Tadatoshi Akiba, predsjednik gradonačelnika za mir i gradonačelnik Hirošime
• G. Agazio Loiero, guverner regije Kalabrija, Italija
• Prof. MS Swaminathan, bivši predsjednik Pugwash konferencija o znanosti i svjetskim pitanjima, Nobelova organizacija za mir
• David T. Ives, Institut Albert Schweitzer
• Jonathan Granoff, predsjednik Instituta za globalnu sigurnost
• George Clooney, glumac
• Don Cheadle, glumac
• Bob Geldof, pjevač
• Tomás Hirsch, glasnogovornik humanizma za Latinsku Ameriku
• Michel Ussene, glasnogovornik Afrike za humanizam
• Giorgio Schultze, glasnogovornik za humanizam za Europu
• Chris Wells, predsjednik humanizma za Sjevernu Ameriku
• Sudhir Gandotra, glasnogovornik humanizma za azijsko-pacifičku regiju
• Maria Luisa Chiofalo, savjetnica općine Pisa, Italija
• Silvia Amodeo, predsjednica Meridion Foundation, Argentina
• Miloud Rezzouki, predsjednik Udruženja ACODEC, Maroko
• Angela Fioroni, regionalna tajnica Legautonomie Lombardia, Italija
• Luis Gutiérrez Esparza, predsjednik Latinoameričkog kruga međunarodnih studija (LACIS), Meksiko
• Vittorio Agnoletto, bivši član Europskog parlamenta, Italija
• Lorenzo Guzzeloni, gradonačelnik Novate Milanese (MI), Italija
• Mohammad Zia-ur-Rehman, nacionalni koordinator GCAP-Pakistana
• Raffaele Cortesi, gradonačelnik Luga (RA), Italija
• Rodrigo Carazo, bivši predsjednik Kostarike
• Lucia Bursi, gradonačelnica Maranella (MO), Italija
• Miloslav Vlček, predsjednik Zastupničkog doma Češke
• Simone Gamberini, gradonačelnik Casalecchio di Reno (BO), Italija
• Lella Costa, glumica, Italija
• Luisa Morgantini, bivša potpredsjednica Europskog parlamenta, Italija
• Birgitta Jónsdóttir, članica islandskog parlamenta, predsjednica prijatelja Tibeta na Islandu
• Italo Cardoso, Gabriel Chalita, José Olímpio, Jamil Murad, Quito Formiga, Agnaldo
• Timóteo, João Antonio, Juliana Cardoso Alfredinho Penna („Parlamentarni front za pratnju Svjetskog marša za mir i Não Violência u São Paulu”), Brazil
• Katrín Jakobsdóttir, ministar obrazovanja, kulture i znanosti, Island
• Loredana Ferrara, savjetnica provincije Prato, Italija
• Ali Abu Awwad, mirovni aktivist kroz nenasilje, Palestina
• Giovanni Giuliari, savjetnik u općini Vicenza, Italija
• Rémy Pagani, gradonačelnik Ženeve, Švicarska
• Paolo Cecconi, načelnik grada Vernio (PO), Italija
• Viviana Pozzebon, pjevačica, Argentina
• Max Delupi, novinar i vozač, Argentina
• Páva Zsolt, gradonačelnik Pečuha, Mađarska
• György Gemesi, gradonačelnik Gödöllőa, predsjednik lokalnih vlasti, Mađarska
• Agust Einarsson, rektor Sveučilišta u Bifröstu, Island
• Svandís Svavarsdóttir, ministar okoliša, Island
• Sigmundur Ernir Rúnarsson, zastupnik u Parlamentu, Island
• Margrét Tryggvadóttir, zastupnik u Parlamentu, Island
• Vigdís Hauksdóttir, zastupnik u Parlamentu, Island
• Anna Pála Sverrisdóttir, zastupnica u Parlamentu, Island
• Thráinn Bertelsson, zastupnik u Parlamentu, Island
• Sigurður Ingi Jóhannesson, zastupnica u Parlamentu, Island
• Omar Mar Jonsson, gradonačelnik grada Sudavikurhreppur, Island
• Raul Sanchez, sekretar za ljudska prava provincije Cordoba, Argentina
• Emiliano Zerbini, glazbenik, Argentina
• Amalia Maffeis, Servas - Cordoba, Argentina
• Almut Schmidt, direktor Goethe instituta, Cordoba, Argentina
• Asmundur Fridriksson, gradonačelnik Gardura, Island
• Ingibjorg Eyfells, direktor škole, Geislabaugur, Reykjavik, Island
• Audur Hrolfsdottir, direktor škole, Engidalsskoli, Hafnarfjordur, Island
• Andrea Olivero, nacionalni predsjednik Aclija, Italija
• Dennis J. Kucinich, član Kongresa, SAD